Etnička pripadnost, religija i jezik mogu biti osetljiva pitanja u mnogim zemljama i neke države članice Evropske unije (EU) ne prikupljaju takve podatke prilikom popisa, saopšteno je iz Evropske agencije za statistiku, Eurostat. EU ipak ne sprečava svoje članice da prikupljaju takve podatke ako smatraju da je to u njihovom interesu.

Podgorički Centar za demokratsku tranziciju (CDT) je zatražio od najviših crnogorskih zvaničnika i mandara za sastav nove vlade, da se prilikom predstojećeg popisa ne prikuplja ova vrsta podataka.

CDT navodi da je to u skladu sa budućim EU obavezama Crne Gore koje, kako piše u dokumentu, podrazumevaju da se popisi sprovode registraciono, bez izjašnjavanja građana.

U Crnoj Gori se građani izjašnjavaju o nacionalnoj i religijskoj pripadnosti, kao i o jeziku. Novi popis stanovništva i domaćinstava planiran je za 2021. godinu, a političke kalkulacije oko toga su već uveliko počele. Deo javnosti smatra da nema uslova za slobodno izjašnjavanje i zbog značajnog upliva Srbije.

Iz Eurostata, koji je pratio popis u Crnoj Gori 2011, podgoričkim "Vijestima" su odgovorili da su njihovi propisi drugačiji ali da države mogu da imaju sopstvene propise.

"Etnička pripadnost, religija i jezik mogu biti osetljiva pitanja u mnogim zemljama. Zaista je u nekim državama članicama EU prikupljanje statističkih podataka raščlanjenih prema etničkoj ili verskoj pripadnosti nezakonito", rekli su iz Eurostata na pitanje "Vijesti" da li popis u članicama EU podrazumeva prikupljanje podataka o veri, naciji i jeziku.

Objašnjavaju da popisno zakonodavstvo EU ne uključuje etničku pripadnost, religiju i jezik i ne daje konkretne preporuke o ovim temama. "Naravno, zemlje koje to žele mogu slobodno da donesu nacionalnu odluku o prikupljanju ovih podataka", naveli su u odgovoru.

Direktorka crnogorske Uprave za statistiku (Monstata) Gordana Radojević rekla je da regulativa EU koja definiše pitanje popisa ne uključuje kao sastavni deo ispitivanje, odnosno izjašnjavanje o nacionalnom, verskom ili jezičkom određenju, ali i ne osporava svoje članice da takve podatke prikupljaju ukoliko to prepoznaju kao svoj interes.

"Ipak, da ne bismo bili isključivi obavezni smo da organizujemo javnu raspravu na kojoj svi korisnici podataka imaju pravo da kroz formalnu inicijativu delegiraju predloge o kojima će se diskutovati. Na osnovu toga će, u konačnom, biti oblikovana lista sa pitanjima, odnosno podacima koji će se prikupljati na popisu 2021. godine", pojasnila je Radojević za "Pobjedu".

Za člana Glavnog odbora SDP-a Ivana Vujovića, inicijativa CDT je konstruktivan predlog, imajući u vidu aktuelni politički trenutak i sve snažnije nametanje nacionalno-verskog diskursa i ugrožavanja građanskog koncepta ustrojstva države.

"Ako znamo da je za crnogorski popis veoma zainteresovana Srbija, koja je ovo isključivo unutrašnje crnogorsko pitanje uvrstila u svoja strateška državna dokumenta, onda nije teško doći do zaključka kakav pretpopisni ambijent se želi kreirati u uslovima nove vlasti u Crnoj Gori", rekao je Vujović.

Izvor: Beta

Foto: Pixabay.com